Održana Tematska otvorena vrata „Zašto suđenja dugo traju“ u Osnovnom sudu u Knjaževcu

0

 

Tematska otvorena vrata Zašto suđenja dugo traju“ održana su u Knjaževcu 07.10.2019. godine sa ciljem da se sudije kroz direktnu komunikaciju približe građanima i da se otvoreno razgovara i razmenjuju iskustva o funkcionisanju pravosuđa.

Saša Đorđević, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i moderator skupa, je poželeo dobrodošlicu svima i podelio zanimljivosti iz jednog istraživanja iz 2014. godine, u kojem su sudije, tužioci i advokati pitani za mišljenje zašto suđenja dugo traju: 88% tužilaca kaže da je to zbog opstrukcije stranaka u postupku, što misli i 79% anketiranih sudija. Advokati imaju drugačiju sliku jer 74% advokata misli da je to zbog greške suda ili sudskog osoblja

Pavlović Mirjana, vršilac funkcije predsednika Osnovnog suda u Knjaževcu, se osvrnula na dugu tradiciju sudovanja u Knjaževcu koja datira od 1808. godine kada je osnovan magistrat – institucija koja je preuzela ulogu suda. Pavlović je naglasila da je u vremenu postojanja opštinskog sud imao 9 sudija i preko 50 zaposlenih u sudskom osoblju, ali odlukom Visokog saveta sudstva 2014. godine odlučeno je da to bude 7 sudija. Ubrzo je broj smanjen na 6 sudija i 24 sudskog osoblja. Osnovni sud u Knjaževcu je ostao sa istim ili povećanim brojem predmeta od 2009. godine nastavio sa radom sa manjim brojem sudija. Sudija Pavlović je istakla da nikada nisu imali broj sudija određenih odlukom Visokog saveta sudstva, već funkcionišu sa 5 sudija, a u 2014. godini su funkcionisali  sa 4 sudije. Pavlović je istakla da svakog četvrtka prima stranke, a pored toga postoje i oglasna tabla kao i Internet prezentacija suda. Pavlović je pozvala građane i ostale sudije da koriste medijaciju za rešavanje sporova.

Slobodan Stamenković, sudija Osnovnog suda u Knjaževcu, naveo je da na dužinu trajanja postupka utiče mnoštvo faktora poput vrste spora, složenosti postupka, broja stranaka u sporu, tužbenog zahteva, izvođenja dokaza, ali i saradnje sa drugim relevantnim državnim organima poput policije i Pošte. Stamenković je skrenuo pažnju da nove sudije često dobijaju stotine predmeta u prvim danima otkako počnu da rade, a da Visoki savet sudstva ne popunjava automatski upražnjena mesta. Za nedovoljan broj sudija ističe da država uvek pravda nedostatkom novčanih sredstava za plate sudijama, ali da često plaća visoke naknade kada izgubi sporove o povredi prava na suđenje u razumnom roku, te da se taj novac mogao iskoristiti za zapošljavanje novih sudija koje bi se sistemski bavile smanjivanjem broja starih predmeta

Goran Sandić iz Beogradskog centra za ljudska prava je građanima približio ulogu organizacija civilnog društva za zaštitu prava građana. Izdvojio je dva oblika pomoći građanima koje organizacije civilnog društva preduzimaju: besplatnu pravnu pomoć i istraživački rad. Zaključio je da je besplatna pravna pomoć od velikog značaja za građane koji ne poznaju ili nedovoljno poznaju svoja prava i treba im profesionalna pomoć. Kroz istraživanja, nevladine organizacije analiziraju rad pravosuđa i upućuju preporuke za efikasniju zaštitu prava građana.

Projekat „Otvorena vrata pravosuđa“ za cilj ima jačanje poverenja građana u rad pravosudnih institucija kroz poboljšanje komunikacije između građana i pravosuđa. Projekat realizuje koalicija koju čine 12 organizacija koje se bave ljudskim pravima i razvojem demokratije, kao i strukovna udruženja pravosuđa.

 

 

Share.

Ostavite odgovor

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.