Vesti

Kažnjivo širenje panike tokom poplava(Aljezeera, 29.05.2014)



U Srbiji privedeni ljudi optuženi za širenje panike, eksperti kažu da su građani obavještavali o stanju u ugroženim mjestima tokom poplava.

Zbog sumnje da su preko društvenih mreža širili paniku u vrijeme vanredne situacije, u Srbiji su privedene i nakon toga puštene tri osobe, a ako se utvrdi njihova odgovornost prijete im kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Po nalogu Tužilaštva, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije na informativne razgovore poziva sve one za koje postoje indicije da su učestvovali u širenju panike i time onemogućavali rad institucija i unosili nemir među građane tokom velikih poplava u ovoj zemlji.

Načelnik beogradske policije Veselin Milić u srijedu je u Skupštini grada Beograda rekao da su osumnjičeni preko društvenih mreža navodili da je u Obrenovcu stradalo više stotina stanovnika, što, kako je naveo, nije tačno.

Pokušaji utvrđivanja odgovornosti građana, ali i nadležnih tokom elementarne nepogode provode se i u bh. entitetu Republika Srpska. Mirna Šoja, glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, rekla je za Al Jazeeru da je ministar unutrašnjih poslova formirao tim koji treba da prouči postojeće zakonske akte, kako bi se utvrdilo da li je bilo propusta u odgovornostima pojedinaca i institucija.

„Tu su obuhvaćene i reakcije nadležnih institucija, način podjele humanitarne pomoći, krivična djela koji su možda činjena i samim tim širenje dezinformacija tokom vanredne situacije, što uključuje i društvene mreže.“

„Tamo gdje bude utvrđeno da ima elementa krivične odgovornosti, naravno da će ta lica biti procesuirana“, dodaje Šoja.

Da li postoji slična inicijativa i u Federaciji BiH iz službe za odnose s javnošću MUP-a FBiH nisu mogli potvrditi.

'Podignute emocije'

Ljliljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH, kaže da u ovoj zemlji ne postoji zakon o internetu, ali postoje neke sigurnosne mjere, pogotovo one koje se odnose na vanredne situacije.

„Radi se o posebnim zakonima, koji se primjenjuju u određenim vanrednim okolnostima. Postupci privođenja u Srbiji isto tako se oslanjaju na zakon. Znači, to se ne može voditi pod onim što je sloboda izražavanja.“

Međutim, kako smatra, u tom istražnom postupku treba se utvrditi da li je bilo posljedica zbog navodnog širenja panike ili je to bilo informiranje građana s podignutom emocijom bez ikakve zle namjere.

Zurovac isitiče da su socijalne mreže i internet tokom elementarne nepogode odigrali ogromnu ulogu - u informiranju građana, povezivanju građana i onih koji su nastradali i ostali bez ičega i onih koji su krenuli da im pomognu.

„Da nije bilo socijalnih mreža sumnjam da bi se mogli ikada tako dobro organizirati i pružiti pomoć ugroženim područjima. Čisto sumnjam da je neko sjeo i na socijalnim mrežama napisao da je bilo toliko i toliko žrtava kako bi širio paniku. Ne može se raditi po modelu 'sada ćemo mi privesti građane i pokazati kako smo funkcionalna država'. Bolje bi bilo da država pomogne ljudima koji su nastradali.“

Skretanje pažnje

Milan Antonijević, direktor YUCOM-a, Komiteta pravnika za ljudska prava, kaže da se ovim potezima vlasti u Srbiji želi skrenuti pažnja sa nekih drugih stvari, u trenutku kada bi se svi trebali baviti onim što Srbiju sada direktno ugrožava.

„Mi nismo imali pravovremene informacije i to nije greška ljudi na Facebooku i Twitteru, tako da ne bih svu krivicu svaljivao na ljude koji su prenosili informacije. Oni su u tom trenutku verovali da su su one istinite i ne postoji taj neki umišljaj za širenje panike i nereda“, smatra Antonijević.

Dodaje da bi Tužilaštvo trebalo na drugi način prići ovom problemu, jer se to može posmatrati kao jedan vid cenzure i kontrole onoga što građani putem socijalnih medija dijele.

„Takođe se mora voditi računa i o slobodi izražavanja, oblasti koja je jako široka i gde se veoma teško ovakve stvari mogu ograničiti. Mislim da ovakva reakcija može biti pretjerana, s obzirom na to da to krivično djelo nosi određenu težinu.“

Izvor



















Lawyers Committee for Human Rights (YUCOM)

Kneza Miloša 4, 11000 Belgrade, Serbia
Phone:(+ 381 11) 33-444-25; 33-44-235
office@yucom.org.rs

Copyright © YUCOM 1997 - 2019