Predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević izjavila je da najnoviji Nacrt ustavnih amandmana u oblasti pravosuđa nije uvažio većinu zamerki Venecijanske komisije i da osim kozmetičkih, ne sadrži suštinske promene.
“Kada se pojavio prvi nacrt ustavnih amandmana u aprilu, mi smo izneli sugestije i pozvali da se napravi radna grupa koja će uključiti stručnjake, prvenstveno profesore ustavnog prava. To se nije htelo i zato me ne iznenađuje što se suštinski sada ništa nije promenio i što sve primedbe i dalje stoje”, rekla je Boljević za agenciju Beta.
Ona je naglasila da je jedan od najvećih problema to što nije rešen odnos tri grane vlasti, jer se “sudska vlast ne može ograničiti zakonodavnom i izvršnom vlašću, već samo zakonima”.
“Opet nisu definisali šta je sadržina sudske vlasti, nisu definisali garancije sudske nezavisnosti – prvenstveno slobode izražavanja i udruživanja sudija, niti su odredili materijalne garancije”, ukazala je Boljević.
Dragana Boljević je ocenila i da ništa nije uradjeno da se unapredi položaj Visokog saveta sudstva (VSS), kao najvažnijeg tela, već je naprotiv povećan politički uticaj.
“Za razliku od sadašnjeg Ustava, VSS više ne obezbeđuje položaj sudova i sudija, već samo garantuje. On ne upravlja sudskim sistemom, već samo statusnim položajem sudija i isto tako neće preuzeti sudski budžet, što je sve u suprotnosti sa strategijom i akcionim planom o poglavlju 23”, precizirala je ona.
Dodala je i da pogledu sastava VSS nije učinjen napredak, jer nije uvažena ni jedna od sugestija Vencijanske komisije koje je ta institucija predložila s ciljem da “jedna polovina članova ne bude grupa istomišljenika koja je pod uticaje vladajuće većine”.
Kako je navela “jako je ugroženo” načelo nepremostivosti sudija, jer predloženim amadmanima sudije ostaju bez pravnog leka ukoliko budu privremeno upućivani u druge sudove po nalogu predsednika suda.
Dodala je da amandmani ostavljaju mogućnost reizbora sudija, osim onih u Vrhovnom kasacionom sudu. Boljević je kazala da će Društovo sudija Srbije danas pozvati Vladu Srbije da organizuje debatu oko ustavnih promena, kao i Skupštinu Srbije da nadležni odbor formira radnu grupu u kojoj će profesori prava imati mogućnost da iznesu svoje mišljenje.
“Nametanjem Ustava i lošom procedurom neće niko imati koristi, to onemogućava dugoročan društveni dogovor”, rekla je Boljević.
Ministarstvo pravde Srbije objavilo je juče na svojoj internet prezentaciji Nacrt ustavnih amandmana u oblasti pravosuđa, koji su usklađivalo sa preporukama Venecijanske komisije.
Kako je najavljeno, Ministarstvo pravde će povodom novog nacrta organizovati okrugli sto na kojem će stručnoj javnosti predstaviti amandmane, posle čega će tekst Nacrta proslediti Vladi Srbije u dalju proceduru.
Dragana Boljević je zajedno sa Goranom Ilićem iz Državnog veća tužilaca, u Danu uživo TV N1, opširnije govorila o Nacrtima ustavnih amandmana:
Antonijević: Naprednija rešenja nisu uzeta u obzir
Direktor Komiteta pravnika za ljudska prava (Jukom) Milan Antonijević izjavio je da je Ministarstvo pravde izvršilo usaglašavanje teksta Nacrta ustavnih amandmana u oblasti pravosuđa prema minimalnih standardima, dok naprednija rešenja nije uzelo u obzir.
Antonijević je kazao da je cilj izmena Ustava bio isključenje političkog uticaja na funkcionisanje pravosuđa, što je i predviđeno Akcionim planom za Poglavlje 23, ali da je resorno ministarstvo ovakvim nacrtom odstupilo od deklarisane politike Vlade Srbije.
“Jukom izražava zabrinutost da Ministarstvo pravde nije u potpunosti poštovalo rešenja koja je Venecijanska komisija preporučila u pogledu sastava Visokog saveta sudstva (VSS), a to je da predstavici izvršne vlasti, koji mogu da budu izabrani u VSS, nemaju prava glasa u ovom telu, koje je određeno kao garant nezavisnosti sudstva”, rekao je Antojnijević.
On je podsetio da je Venecijanska komisija izdala niz preporuka kojom se unapređuje trenutni položaj javnog tužilaštva, ali da sugestije u pogledu odgovornosti vrhovnog javnog tužioca nisu u potpunosti ispunjene, zbog čega ostaje “neodgovoran za svoja uputstva, u slučaju da neposredno niži javni tužioci smatraju da su nezakonita”.
Antonijević je ukazao i da sastav Visokog saveta tužilaca ne pruža garancije od isključenja političkog uticaja na tužilaštvo, odnosno da je “politički uticaj veći u odnosu na dosadašnji”.
On je kazao da će se 18. septembra biti organizovan okrugli sto u Beogradu povodom predloženih ustavnih amandmana, koji će biti prilika da strukovna udruženja i druge organizacije civilnog društva iznesu svoje stavove.
“Za nekoliko dana započinje rasprava o ponuđenim rešenjima, sa kojim se pre svega moraju složiti gradjani, zbog kojih se depolitizacija sudstva i sprovodi. Komitet pravnika za ljudska prava apeluje da se u raspravi moraju čuti i uvažiti stavovi ustavnopravne nauke i struke – sudija i tužilaca, koji se godinama i decenijama zalažu za unapredjenje pravosuđa, kao i profesora iz ove oblasti, a koji su do sada ostali po strani”, rekao je Antonijević.
Dodao je i da je neophodno objektivno sagledati stanje u pravosuđu i osim depolitizacije, govoriti i o odgovornosti sve tri grane vlasti za sadašnje stanje u pravosuđu.
“Te odgovore, pre svega, dugujemo građanima koji pred sudom pokušavaju da ostvare svoja prava i dođu do pravde”, kazao je Antonijević.